Uprkos očekivanjima vlasti, Srbija još uvek nije otvorila Klaster 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, jer nema saglasnosti svih država članica EU da je zemlja spremna da ide napred u procesu pristupanja.
Jedna od država članica EU koja je bila protiv otvaranja novog klastera u decembru prošle godine bila je i Švedska. Krajem prošle nedelje Srbiju je posetila švedska ministarka za Evropu, Džesika Rozenkranc, koja u intervjuu za portal European Western Balkans izjaviljuje da, sveukupno, Srbija nije napravila dovoljne pomake u reformskom procesu, posebno u oblasti vladavine prava i osnova.
European Western Balkans: Tokom vaše posete Beogradu, sastali ste se i sa predsednikom Srbije. Nakon sastanka, predsednik je izjavio da imate različite stavove o nekim temama. Šta su bile teme susreta i gde je došlo do razmimoilaženja?
Džesika Rozenkranc: Ovde sam jer mislim da postoji zamah u procesu proširenja EU. Sada je zaista prilika za zemlje kandidate da sprovedu neophodne reforme i da tako naprave napredak. Švedska podržava proširenje, ali uvek naglašavamo potrebu za pristupom zasnovanim na zaslugama. Zemlje kandidati moraju da sprovedu neophodne reforme, naročito kada je reč o temeljnim vrednostima, koje su u samom srcu članstva u EU.
Ono što sam naglasila tokom sastanka sa predsednikom jeste da postoji zamah, da postoji mogućnost za napredak zemalja kandidata, ali sam takođe naglasila da vidimo sveukupni nedostatak reformi kada je reč o temeljnim oblastima u Srbiji. Želimo da vidimo više reformi na ovom polju. Bila sam veoma jasna da je to nešto što Švedska i EU očekuju od vlasti u Srbiji.
Zabrinuti smo zbog demokratskog nazadovanja koje vidimo, kao i zbog pritisaka na različite važne aktere, civilnom društvu i akademskoj zajednici…
EWB: Već više od četiri meseca, srpske vlasti optužuju Zapad i zemlje EU da organizuju “obojenu revoluciju” u Srbiji. Da li je to bila tema sastanka i zašto države EU ne reaguju na ovakve navode zvaničnika u Beogradu?
Džesika Rozenkranc: I u vezi sa tim pitanjem bila sam veoma jasna. Želimo da se srpsko rukovodstvo uzdrži od takvih optužbi.
Istina je da Švedska i EU podržavaju Srbiju na njenom putu ka članstvu u EU. Švedska to radi na mnogo načina, podržavajući procese reformi još od 1998. godine sa oko 300 miliona evra.
Ta podrška se pruža civilnom društvu, ali i državnim institucijama koje treba da sprovedu reforme. Nama je važno da zaista podržimo put Srbije ka članstvu u EU, koji zahteva više od usvajanja novih zakona – potrebna je temeljna i inkluzivna posvećenost celog društva tom procesu.
Optužbe na račun Zapada ili EU jednostavno nisu tačne. Želimo da vidimo da se rukovodstvo uzdržava od takvih tvrdnji.
EWB: Švedska je bila među zemljama koje nisu podržale otvaranje Klastera 3 za Srbiju u decembru prošle godine. Naše vlasti očekuju da će se to dogoditi tokom poljskog predsedavanja. Da li ćete podržati otvaranje novog klastera sa Srbijom?
Džesika Rozenkranc: Napredak u pregovorima zavisi od toga koje reforme Srbija sprovodi.
Važno je da se vidi sprovođenje reformi u oblastima temeljnih vrednosti, vladavine prava, slobode medija… To su ključna pitanja za napredak u pregovorima. To je veoma važno za Švedsku, i zaista je važno u pregovaračkom procesu.
Napredak koji se ostvari u tim oblastima osetiće se i u životima ljudi, u zavisnosti od toga koje reforme se sprovode kada je reč o temeljnim vrednostima. Moramo da vidimo više ukupnog napretka kada su u pitanju temelji, poput slobode izražavanja. Posebno u poslednja četiri meseca, nismo videli dovoljan napredak kada je reč o vladavini prava. Došla sam u Srbiju da ohrabrim vlasti da sprovedu dalje reforme.
Želim da budem vrlo jasna: Švedska je prijatelj proširenja. Mi smo prijatelji članstva Srbije u EU, ali to zahteva temeljne reforme, i to je ono o čemu sam razgovarala tokom sastanaka sa srpskim vlastima.
EWB: Ali da li ste zabrinuti zbog situacije u Srbiji, posebno kada je reč o slobodi medija i civilnom društvu? U prethodnom periodu mogli smo da vidimo različite pritiske i hapšenja…
Džesika Rozenkranc: Zabrinuta sam zbog dve stvari. Prva stvar je nedostatak ukupnog napretka u reformama koje je potrebno sprovesti, posebno u oblastima vladavine prava i temeljnih vrednosti. Ali sam takođe zabrinuta i zbog demokratskog nazadovanja koje vidimo.
EWB: Kako ocenjujete reakciju EU na trenutnu krizu u Srbiji? Mnogi građani Srbije očekuju konkretniju reakciju.
Džesika Rozenkranc: Mislim da proces proširenja omogućava i dijalog između EU i Srbije o tome šta je zaista potrebno za članstvo. Kroz taj proces, mi jasno ukazujemo šta očekujemo od Srbije, i to je razlog zašto sam ovde – da vrlo jasno kažem da očekujemo više rada na reformama u oblastima osnova.
Zabrinuti smo zbog demokratskog nazadovanja. Tako da bih rekla da je i moje prisustvo ovde znak da su Švedska i EU angažovani. Jasno govorimo šta treba da se uradi u Srbiji i iznosimo svoje zabrinutosti.
EWB: Nedavno ste posetili i Crnu Goru i druge zemlje regiona. Kako ocenjujete njihov napredak? Koliko je politika proširenja visoko na agendi EU?
Džesika Rozenkranc: Drago mi je što imamo zamah. Drago mi je što svi sada govore o proširenju. Postoji velika i snažna podrška među državama članicama EU. Drago mi je što imamo nekoliko zemalja koje zaista sprovode reforme.
Verujem da Crna Gora ima najambiciozniji vremenski okvir. Kažu da žele da budu 28. članica do 2028. godine. To je moguće.
Naša poruka je da uvek podstičemo dalje reforme i bilo bi zaista dobro da imamo inspirativne lidere u procesu proširenja, koji pokazuju da je moguće sprovesti neophodne reforme i postati država članica Evropske unije. Veoma mi je drago što nekoliko zemalja kandidata sada zaista postoji napredak i što se sprovode važne reforme koje su neophodne.