Poglavlje 21: Transevropske mreže
Klaster 4: Zelena agenda i održiva povezanost
Ideja transevropskih mreža se pojavila prvi put krajem osamdesetih godina u kontekstu Jedinstvenog evropskog tržišta. Veliko tržište, uz slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala, podrazumevalo je povezanost regionalnih i modernih mreža savremenom i efikasnom infrastrukturom. Stvaranje transevropskih mreža je važan element ekonomskog rasta i povećanja zaposlenosti u Evropskoj uniji. Cilj EU je promovisanje međupovezanosti i interoperabilnosti nacionalnih mreža, kao i povećanje pristupa tim mrežama.
Transevropske transportne mreže (TEN-T) doprinose održivom i multimodalnom razvoju transportnog sistema. One takođe otklanjaju potencijalne zastoje pri odvijanju saobraćaja. Transportne mreže spajaju konkurentske sposobosti Evropske unije i dobrobit stanovnika Evropske unije, dok istovremeno obezbeđuju transport robe i putnika. Zbog toga imaju veliku ulogu u obezbeđivanju održive mobilnosti.
Transevropske energetske mreže (TEN-E) doprinose postojanju integrisanog tržišta električne energije i gasa, jer obuhvataju prenos i skladištenje gasa, kao i prenos električne energije. Njihov zadatak jeste da odgovore na sve veći značaj sigurnosti i diverzifikacije snabdevanja Unije energijom. One obuhvataju energetske mreže država članica i država kandidata i obezbeđuju usklađen rad energetskih mreža EU i susednih zemlja. Glavni ciljevi politike u ovoj oblasti su sigurnost snabdevanja i funkcionalno unutrašnje tržište energije.
Transevropske telekomunikacione mreže se uglavnom odnose na razvoj mreža i distribuciju povezanih uloga u okviru određenog programa Unije.
Saznaj višeKoordinator radne grupe NKEU: Centar za ekologiju i održivi razvoj
Skrining otpočet | 29. april 2014. |
Skrining završen | 27. februar 2015. |
Izveštaj o skriningu | 17. novembar 2015. |
Poglavlje otvoreno | 14. decembar 2021. |
Poglavlje privremeno zatvoreno | – |
Izveštaj Evropske komisije 2024.Srbija je između umerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti transevropskih mreža. Uopšte gledano, ostvaren je izvestan napredak, uključujujći početak izgradnje železničke pruge Niš – Dimitrovgrad i završetak izgradnje gasnog interkonektora sa Bugarskom. |
Ocena pripremljenosti 3.5
Između umerenog i dobrog nivoa |