BRISEL – Prvi sedmogodišnji budžet Evropske unije nakon izlaska Velike Britanije iz članstva biće nešto veći od dosadašnjeg, ali će se izlazak Britanaca kao jednih od najvećih platiša u budžetu kroz otprilike petpostotno smanjenje novca za kohezijske i poljoprivredne fondove znatno osetiti, piše zagrebački Večernji list.
Među velikim novostima, piše list, oko kojih bi moglo biti teške političke borbe među državama članicama, jača je povezanost trošenja evropskog novca s vladavinom prava i nezavisnošću pravosuđa država članice u kojoj se novac troši. Drugim rečima, više no ikad pre Evropska komisija želi svim državama članicama da poruči, a pre svega Poljskoj i Mađarskoj, koje već dugo upozorava da klize u kršenje vladavine prava, da ih kršenje evropskih vrednosti može skupo koštati.
Predlog višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO), koji je EK objavila juče u Briselu, predviđa da ukupne obaveze evropskog budžeta od 2021. do 2027. iznose 1.135 milijardi evra, izraženo u cenama iz 2018., odnosno 1.279 milijardi evra, izraženo u tekućim cenama pri kojima se uzima u obzir inflacija.
To je, kako se navodi, ekvivalent 1,1 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU.
Sadašnji VFO za razdoblje 2014.-2020. iznosi 1.087 milijardi evra u obavezama, iz čega proizlazi da će evropski proračun rasti i nakon Bregzita, uprkos izlasku jedne bogate države članice koja je plaćala 12 milijardi evra godišnje.
To bi se postiglo predloženim novim prihodima u evropski budžet od oporezivanja digitalnih usluga, plastičnog otpada i emisije ugljen-dioksida.
Prema predlogu novog mehanizma koji povezuje trošenje novca iz fondova EU s vladavinom prava, Komisija bi mogla u bilo kom trenutku nakon 2021. da predloži smanjenje novca iz fondova za neku državu članicu proporcionalno vrsti i ozbiljnosti kršenja vladavine prava.
Samu odluku usvajalo bi Savet EU, dakle države članice, ali glasalo bi se obrnutom kvalifikovanom većinom, u kojoj Komisijin predlog prolazi osim ako se ne skupi kvalifikovana većina koja glasa protiv njega, piše Večernji.
Iako u budžetu EU za sedmogodišnji period nije predviđen nijedan jedini evro za nove članice, evropski komesar za budžet Ginter Etinger je za Tanjug juče rekao da postoji mehanizam da se to promeni, ukoliko u periodu od 2021. do 2027. dođe do ulaska nove članice u Uniju.
“Predlog novog finansijskog okvira ne predviđa budžet za potencijalnu novu članicu, ali u slučaju da se pojavi nova članica postoje instrumenti za finansiranje koji su predviđeni EU Ugovorom”, izjavio je Etinger.
EU komesar za budžetska pitanja je na pitanje Tanjuga da li nacrt novog budžetskog okvira EU za period od 2021. do 2017. godine, koji je predstavljen danas u Briselu, predviđa i sredstva za moguće nove članice i proširenje EU odgovorio da je rano za takve odluke, ali da EU ima rešenja kada dođe do ispunjavanja uslova za ulazak nove članice.
“Ovim višegodišnjim finansijskim okvirom nije predviđen niti jedan evro za potencijalnu novu članicu, ali postoje uredbe iz Ugovora EU koje su korišćene i u slučaju Hrvatske. Kad dođe do novog ulaska, a na osnovu dokazanih indidikatora, mi ćemo razmotriti doprinose svih država članica kako bi novoj članici omogućili učešće u postojećim EU programima”, rekao je Etinger.
On je istovremeno naglasio da nacrt novog budžeta EU predviđa značajno povećanje sredstava namenjenih za pretpristupnu pomoć Zapadnom Balkanu.
“Pojačali smo sredstva iz budžeta namenjena generalno za oblast spoljnih poslova i susedstva. To znači da je značajno povećana stavka pretpristupne pomoći. To je posebno značajno jer dolazi uoči samita EU Zapadni Balkan u Sofiji. Sa tim novcem približićemo kandidate sa Zapadnog Balkana EU”, poručio je Etinger.
Evropska komisija predstavila je nacrt novog budžeta EU za period od 2021. do 2027. godine. Strategija proširenja EU, koju je takođe predložila Junkerova Komisija, predividela je mogućnost ulaska Srbije i Crne Gore u EU najranije 2025. godne.
Iako je istaknuto da višegodišnjim finansijskim okvirom nisu predviđena sredstva za nove države članice, više sredstava će biti dostupno državama Zapadnog Balkana nego u prethodnom budžetu EU, istakla je za European Western Balkans portparolka EU Maja Kocijančič, i dodala da je ovo predviđeno strategijom za Zapadni Balkan kao pravovremena priprema za nova pristupanja.
“Zbog toga nema razloga za razočarenje, ovo su pozitivne vesti, više sredstava za podršku reformama na Zapadnom Balkanu je izdvojeno sa neophodnom fleksibilnošću za prilagođavanje”, kaže Kocijančič.