BRISEL – Izbori za Evropski parlament mogu uticati na dalji napredak Srbije ka Evropskoj uniji, zbog čega ona pomno prati izbore iako nije članica Unije, piše EurActiv.
Najveću državu Zapadnog Balkana najviše zanima ko će zameniti Federiku Mogerini koja posreduje u dijalogu Beograda i Prištine i da li će novi šef spoljne politike EU dati polet prekinutim pregovorima o normalizaciji odnosa sa Kosovom.
Takođe je neizvesno da li će nova Komisija sadržati poseban direktorat za proširenje, ili će ono biti samo jedna od nadležnosti nekog drugog sektora.
Zvaničnici iz Beograda veruju da će tradicionalne partije zadržati većinu u Evropskom parlamentu te će uticati na izbor novih komesara.
Međutim, viša istraživačica Centra za evropsku politiku Sena Marić objašnjava da bi dobri rezultati ekstremista i populista uticali na institucionalne strukture, tako da odvojeni sektor za proširenje ne bi bio predviđeno novom Komisijom.
“To bi poslalo političku poruku da proširenje nije važna tema za novi saziv evropskih institucija što bi se negativno odrazilo na proces integracija Srbije”, objašnjava Marić za EurActiv.
Ističe i da će početak novo saziva parlamenta biti obeležen glasanjem za budžet Unije za period 2021-2027, koji će uključivati i instrumente za predpristupnu pomoć (IPA III) koje i Srbija koristi.
S tim u vezi dodaje da poslanici mogu uticati na formulaciju samog ugovora, način na koji će se koristiti fondovi ali i konačnu sumu koja se dodeljuje.
Da izbori za Evropski parlament utiču na Srbiju i Zapadni Balkan pokazuje upravo činjenica da će godišnji izveštaj o napretku za svaku državu pojedinčano biti objavljen tek posle izbora, a ne u aprilu kao što se predviđa svake godine.
“Evropski izbori potisnuli su politiku proširenja u drugi plan, tako da se ili ne priča o tome ili je na čekanju dok se i EU sama ne reformiše. Proces pristupanja Srbije i drugih država kandidata će ove godine usporiti”, napominje generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji Suzana Grubješić.
Ambasador Duško Lopandić iz Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije takođe ističe da EU glasanje utiče na celokupni proces proširenja.
Pored odlaganja izveštaja o napretku on pominje i stavove pojedinih EU država koje se zalažu da se politika proširenja pomeri sa agende određenih EU institucija poput debate Evropskog Saveta o budućoj strategiji do 2024.
Što se tiče jačanja desnog krila populista, ambasador Lopandić smatra da to donekle može uticati na agendu Evropskog parlamenta i indirektno na proces proširenja ali ne i ključno, jer je Komisija ta koja upravlja procesom pristupanja, a države članice i Parlament.
Dodaje da EU neće napustiti politiku proširenja na duže staze.
Ono što jeste sigurno jeste da Srbija neće učestvovati na sledećim izborima za Evropski parlament 2024. godine. Strategija za Zapadni Balkan usvojena prošle godine pominje 2025. godinu kao potencijalnu godinu pristupanja Srbije i Crne Gore ukoliko ispune sve zahteve za članstvo.
S obzirom na to da pregovori o članstvu traju dugo, da je zamrznut odnos sa Kosovom, 2025. godina ne deluje realistično za pristupanje Srbije Uniji, zaključuje EurActiv Srbija.