BEOGRAD – „Kraj drame: EU je spasena; oglasili se i Rusi: čekamo vas“, ovako su srpski mediji preneli vest o tome da je Evropska unija počela ekspertizu ruske vakcine protiv koronavirusa „Sputnik V“.
Evropska komisija saopštila je juče da se sa Rusijom ne pregovara o kupovini njene vakcine protiv korona virusa Sputnjik V.
“U ovom trenutku ne razgovara se ni o mogućnosti da vakcina Sputnjik bude integrisana u naš sistem imunizacije”, rekao je portparol EU, prenosi Rojters.
Iako se radi samo o ekspertizi ruske vakcine, srpski mediji nisu propustili još jednu priliku da predstave da je EU pala “na kolena”.
Činjenice ipak govore da nije problem u tome što Evropskoj uniji nema ko da proda ili pokloni vakcine, već što nabavka ide sporo. Takođe, činjenica je da iako bi eventualna pomoć Rusije (100 miliona doza) pomogla, svakako ne bi rešila osnovni problem jer je EU potrebno milijardu vakcina.
Predsednik Rusije Vladimir Putin juče je izjavio da Rusija “ne likuje” i želi uspeh stanim konkurentima koji razvijaju vakcine protiv koronavirusa.
“Kada sam govorio da kolege imaju problema sa drugim vakcinama, ni na koji način nisam likovao, već naprotiv, želim im uspeh. Čak i Fajzer, globalna kompanija sa izuzetnom naučnom bazom, sigurno će reagovati, sto odsto će poboljšavati parametre svog preparata“, rekao je Putin na sastanku sa učesnicima sveruske akcije uzajamne pomoći “Mi smo zajedno”, prenosi Nova.rs .
Kako mediji prenose, ruska vakcina „Sputnik V“ je u nekoliko država članica EU već odobrena ili je u proceduri za odobrenje. To su Mađarska, Slovačka i Češka.
Komesar EU za unutrašnje tržište Tjeri Breton izjavio je da je u redu ako članice Unije žele da nabave vakcine protiv korona virusa ruskog i kineskog proizvođača.
Upitan da prokomentariše interesovanje Mađarske, Slovačke, Poljske i Češke za rusku vakcinu Sputnjik V, on kaže da su sve te doze koje te zemlje primaju samo “kap u moru”.
“Ono što nam sada treba su doze, ne nove vakcine”, rekao je Breton za briselski Politiko i naveo da je Mađarska primila 40.000 doza ruske vakcine, a da su potrebni milioni, kao i da će države članice uz pomoć EU primiti milione doze vakcina.
Mađarska je 24. februara postala prva članica Evropske unije (EU) čiji građani primaju i kinesku vakcinu protiv korona virusa, a zvaničnici nastoje da uvere građane u njihovu bezbednost i efikasnost.
Lekari širom Mađarske su dobili instrukcije da počnu sa davanjem vakcine kineske državne kompanije Sinofarm starijim pacijentima.
Vlada Mađarske, na čijem je čelu nacionalista Viktor Orban, oštro je kritikovala brzinu vakcinacije u EU i odlučila se za kupovinu vakcina iz Rusije i Kine, uprkos istraživanjima koja su pokazala da je poverenje Mađara u te vakcine nisko, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Zašto vakcinacija u EU ide sporo?
Iako vakcinacija u EU ne ide baš onako kako su to očekivali svi u Uniji, postavlja se pitanje da li je slika u kojoj je EU doživela potpuni fijasko realna.
Strahinja Subotić istraživač Centra za evropske politike (CEP) za EWB ocenjuje da se preteruje kada se sa različitih strana optužuje rad Evropske komisije, kao institucije EU koja je zadužena da ispred 27 država članica pregovara i potpisuje ugovore sa farmaceutskim kompanijama.
“Cilj ovakve strategije je bio da se putem jedinstvenog i centralnog postupka nabavke vakcina izbegne vođenje 27 paralelnih pregovora pojedinačnih država članica. Ovo je trebalo da rezultira ne samo u jačanju pregovaračke pozicije EU, već i u jačanju evropske solidarnosti, kao i u snabdevanju vakcina u svim državama članicama, bez obzira na veličinu njihove populacije i kupovnu moć“, kaže Subotić.
On objašnjava da je ključni problem u EU kada je u pitanju nabavka vakcina nastao kada je Astra Zeneka/Oksford, kompanija od koje je EU naručila 400 miliona vakcina, najavila da će moći da isporuči samo 40% od dogovorenog broja vakcina u prvom kvartalu 2021. godine zbog problema sa proizvodnjom u belgijskoj fabrici.
„Situacija je potom pogoršana činjenicom da je ova kompanija odbila naknadni zahtev EU za preusmeravanjem zaliha vakcina iz fabrika u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi se nadoknadile nestašice, obrazloživši da su te doze bile namenjene pre svega britanskom tržištu jer su oni pre EU potpisali inicijalni ugovor. Nasuprot tome, EU i dalje insistira na tome da vakcine treba da se dostavljaju građanima EU bez obzira iz koje fabrike one potiču i bez obzira ko je prvi potpisao ugovor“, kaže Subotić.
On dodaje da je argument EU pojačan činjenicom da je UK primala AZ vakcine u proizvedene u Belgiji, odnosno na teritoriji EU.
Subotić napominje da je neophodno imati u vidu da, iako građani EU imaju pravo da budu nezadovoljni sporim tempom vakcinacije, alternativni scenario zaključavanja 27 odvojenih poslova i procesa vakcinacije verovatno bi rezultirao oštrom konkurencijom između država članica.
„To bi potencijalno moglo zadati smrtonosni udarac projektu jedinstva i integracije EU. To bi takođe dovelo do toga da samo bogatije države članice pribave vakcine za sebe, ostavljajući siromašnije po strani. U tom scenariju, siromašnije države članice bi bile primorane da se oslanjaju na vakcine koje dolaze iz Rusije i Kine, što bi rezultiralo slabljenjem evropske strateške autonomije. Podele u EU bi se stoga nastavile produbljivati, sve dok bi spoljni akteri nastavili da povećavaju svoj uticaj na evropskom kontinentu“, zaključuje Subotić.