fbpx
European Western Balkans
Politika

Evropski komesar za pravosuđe: EU će nastaviti da pomaže državama Zapadnog Balkana da osnaže vladavinu prava

Zvaničnici EU i Mađarske sa predstavnicima četiri države Zapadnog Balkana, 24. septembar 2024, Brisel; Foto: X /EHU24EU

BRISEL – Četiri države Zapadnog Balkana koje su najdalje odmakle u procesu pristupanja EU nedvosmisleno su posvećene sprovođenju mera kako bi osnažile vladavinu prava, poručio je evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders nakon današnje sednice Saveta za opšte poslove (GAC) na kom se razgovaralo i o ključnim tačkama godišnjih izveštaja vladavini prava, objavljenih u julu.

Ovi izveštaji odnose na četiri oblasti: nacionalne pravosudne sisteme, okvire za borbu protiv korupcije, slobodu i pluralizam medija, kao i druge institucionalne sisteme provere i uzajamne kontrole. Prvi put ove godine ocenjivano je i stanje u četiri kandidata za članstvo sa Zapadnog Balkana, koji su najdalje odmakli na evropskom putu – u Albaniji, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

Današnjem, inače prvom sastanku Saveta za opšte poslove otkako je Mađarska 1. jula preuzela predsedavanje Savetu EU, prisustvovala je i ministarka evropskih integracija Srbije Tanja Miščević, kao i njene kolege iz Crne Gore, i Severne Makedonije – Maida Gorčević i Orhan Murtezani, te šefica pregovaračkog tima Albanije za članstvo u EU Majlinda Duka.

Rejnders je istakao da će EU nastaviti da pomaže kandidatima za članstvo da sprovedu reforme u domenu vladavine prava, uz napomenu da će proces proširenja i dalje biti “u potpunosti zasnovan na zaslugama svake pojedinačne države”.

On je, takođe, napomenuo da su za sada u godišnje izveštaje o vladavini prava pored država članica Unije uključene još četiri države, ali da se planira da ta lista bude i proširena, u skladu sa napretkom koji budu postigli ostali kandidati za članstvo.

Janoš Boka, mađarski ministar za EU, izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Didijem Rejndersom da su države regiona učestvovale u diskusijama na ravnopravnoj osnovi. On je istakao da će Mađarska tokom predsedavanja Savetu EU nastojati da pruži novi zamajac procesu proširenje Unije, uz ocenu da EU nije kompletna bez članstva država Zapadnog Balkana.

Mađarska je nakon današnje diskusije o vladavini prava takođe navela da je iznova potvrđena “nepokolebljiva posvećenost reformskim naporima ovih zemalja kandidata”.

“Prvi put u istoriji Evropske unije upustili smo se u diskusiju o opštim trendovima u domenu vladavine prava, u kojoj su učestvovale četiri zemlje kandidati za članstvo: Albanija, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija. Kroz današnji sastanak ponovo smo potvrdili našu nepokolebljivu posvećenost podršci reformskim naporima ovih zemalja kandidata, pripremajući ih za njihovo buduće pristupanje EU”, poručilo je mađarsko predsedavanje u objavi na X društvenoj mreži.

Podsetimo, u izveštaju EK o vladavini prava u Srbiji,između ostalog, navedeno je da se u poslednjih nekoliko godina sprovode “suštinske reforme” pravosudnog sistema, ali pravosuđe ostaje pod velikim uticajem politike, dok je sloboda medija upitna, a postoje i ograničenja u radu Narodne skupštine.

 

 

Povezani članci

Šausberger: Srbija ključna za stabilizaciju Balkana

EWB

Arifi: Srbija da sprovede sporazume, Kozarev: Priština sahranjuje dijalog

EWB

Stejt department: Slučajevi korupcije, napada na civilno društvo i druge zloupotrebe ostale nerešene i u 2021.

EWB