BRISEL – EU izražava punu podršku perspektivi članstva šest zemalja Zapadnog Balkana i poziva na ubrzanje procesa pristupanja, navodi se u Deklaraciji u koju je RTS imao uvid, a koja bi trebalo da bude usvojena na Samitu EU-Zapadni Balkan 6. decembra u Tirani.
Lideri EU podržavaju ideju postepene integracije regiona već u fazi pristupanja, najavljuju finansijsku pomoć od milijardu evra za ublažavanje posledica energetske krize i naglašavaju značaj partnerstva EU i Zapadnog Balkana u svetlu rata u Ukrajini. Prema pisanjima medija, u deklaraciji je takođe izražena puna podrška posredovanju Đuzepa Borelja i Miroslava Lajčaka u dijalogu Beograda i Prištine i traženju rešenja za druga regionalna pitanja.
Usaglašena zajednička deklaracija poziva i na pojačanu integraciju regiona sa zajedničkim tržištem EU i najavljuje ukidanja rominga između zemalja EU i Zapadnog Balkana. U isto vreme, EU poziva zemlje regiona da se drže „osnovnih evropskih vrednosti i principa, u skladu sa međunarodnim pravom“, „principa demokratije i vladavine prava“ i da jasnije istupaju u javnosti o prednostima partnerstva sa EU, prenosi Danas.
Diplomatski izvori RTS-a navode da je ovoga puta nije bilo neslaganja između zemalja članica o tome da li u tekst uneti punopravno članstvo kao krajni cilj, što je obeležilo pripreme za prošlogodišnjeg samita EU – Zapadni Balkan na Brdu kod Kranja.
„U svetlu nove geopolitičke situacije u Evropi, zemlje članice razumeju da je potrebna jasna poruka regionu, posebno nakon dodele statusa kandidata za Ukrajinu i Moldaviju“, navode izvori RTS-a.
U tekstu se polazi od toga da je „eskalirajuća ruska agresija na Ukrajinu dovodi u pitanje mir, evropsku i globalnu bezbednost i naglašava važnost strateškog partnerstva EU i Zapadnog Balkana“. Lideri EU „snažno pozivaju partnere na Zapadnom Balkanu“ da učine napredak u pravcu punog usklađivanja sa spoljnom politikom EU, uključujući i restriktivne mere.
„Stajati rame uz rame sa EU u vreme ruske agresije na Ukrajinu je više nego ikada pre jasan znak strateške orijentacije partnera“, navode EU lideri i pozdravljaju napore zemalja koji su se već u potpunosti uskladile.
Ocenjuje se da Rusija snosi „isključivu odgovornost za sadašnju energetsku i ekonomsku krizu“, i naglašava da će EU nastaviti da podržava region u odgovoru na negativne posledice po ekonomiju i društvo. Lideri EU pozivaju Evropsku komisiju, Savet i visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbednost da „dodatno unaprede postepenu integraciju regiona već u fazi pristupanja, na reverzibilan način i u skladu sa zaslugama“.
Tekst deklaracije pozdravlja demonstriranu volju partnera u regionu da daju “primat demokratiji, vladavini prava i temeljnim pravima“ i podvlači važnost borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, podrške ljudskim pravima, pravima manjina i rodnoj jednakosti.
„Snažno civilno društvo, nezavisni i pluralistički mediji uz puno poštovanje slobode izražavanja su ključni elementi svakog demokratskog društva, zbog čega podržavamo njihovu ulogu na Zapadnom Balkanu,“ navodi se u deklaraciji prema RTS-u.
Podseća se da je EU najbliži partner regiona, glavni investitor i trgovinski partner i najveći donator, navodi se u deklaraciji, uz ocenu da „izuzetna veličina i obim ove podrške treba da budu vidljiviji“. „Partneri u svojim javnim nastupima i debatama treba jasno ukažu na to kako bi građani bili svesni konkretnih koristi od partnerstva sa EU.“
Kako piše RTS u jednom delu poziva se na hitno usklađivanje zemalja Zapadnog Balkana sa viznom politikom EU je od ključne važnosti za upravljanje migracijama i za ukupnu održivost bezviznog režima između regiona i EU.
Zemlje članice EU usaglasile su međusobno tekst deklaracije samita EU – Zapadni Balkan i pozvale zemlje regiona da joj se „pridruže“. Deklaracija će biti formalno usvojena 6. decembra na sastanku evropskih i regionalnih lidera u Tirani, gde se prvi put održava samit EU – Zapadni Balkan u regionu, a ne u nekoj od država članica EU.
Kako prenosi FoNet, glavne teme samita biće zajedničko suočavanje s posledicama rata u Ukrajini, jačanje bezbednosti i otpornosti na strano mešanje, rešavanje izazova migracija, borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala. Tema će biti i negativni efekti ukrajinske krize na energetiku i sigurnost hrane na Zapadnom Balkanu, ali i načini kako produbiti političku saradnju i političko angažovanje, sa posebnim fokusom na mlade ljude.