TIRANA – Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je predstavila nove detalje o Planu rasta Evropske unije za Zapadni Balkan tokom samita Berlinskog procesa, koji se održao u ponedeljak u Tirani. Plan će uključiti 2 milijarde evra donacija i 4 milijarde evra kredita, ali će se sredstva dodeljivati nakon sprovođenja reformi.
Fon der Lajen je govorila o novom Planu rasta, koji je prvi put najavila u maju tokom konferencije za novinare, sa premijerom Albanije, Edijem Ramom i nemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Navela je da Plan rasta ima potencijal da, ukoliko se sprovede, udvostruči veličinu ekonomija Zapadnog Balkana do kraja decenije.
“Plan se sastoji od četiri stuba, pri čemu se prvi odnosi na uključivanje Zapadnog Balkana u Evropsko jedinstveno tržište u sedam ključnih oblasti, među kojima su: elektronska trgovina, beskontaktno plaćanje, drumski transport, električna energija i roming. Drugi stub se odnosi na to da Zapadni Balkan sam mora završiti svoje Zajedničko regionalno tržište, što bi povećalo BDP regiona za 10%”, navela je predsednica Evropske komisije.
Dodaje da treći stub obuhvata reforme i ispunjavanje neophodnih standarda EU, te da mora postojati jednak tretman između kompanija iz EU i regiona, dok se četvrti stub odnosi na povećano finansiranje od strane EU.
“Ako se sprovedu reforme, biće praćene povećanim finansiranjem investicija od strane EU. Predložili smo paket investicija od 6 milijardi evra, sastavljen od 2 milijarde evra donacija i 4 milijarde evra kredita. Ista logika važi i za naš paket „Sledeća generacija EU“ za države članice – investicije i reforme; sredstva će se dodeljivati nakon sprovođenja reformi”, istakla je fon der Lajen.
Na pitanje o pristupanju regiona EU do 2030. godine, fon der Lajen je naglasila da je proširenje proces zasnovan na zaslugama i ne bi trebalo da postoji čvrsto definisan datum.
“Ako neko želi ući u EU do tog definisanog datuma bez reformi, to nikada neće biti prihvatljivo za članice, niti je prihvatljivo da neko čeka pristupanje na određen datum jer to znači da neće biti proširenja u sledećem mandatu Evropske komisije, što je neprihvatljivo”, rekla je fon der Lajen.
U svojim komentarima, nemački kancelar Šolc je istakao da se sada prvi put održava samit Berlinskog procesa u nekoj zemlji Zapadnog Balkana. Takođe, ukazao je na to da je danas potpisan sporazum o međusobnom priznavanju profesionalnih kvalifikacija između zemalja Zapadnog Balkana, nakon tri sporazuma o mobilnosti potpisana prošle godine.
Mimo toga, Šolc je spomenuo nekoliko drugih tema koje su bile predmet diskusije tokom samita.
“Klimatske promene takođe značajno utiču na Zapadni Balkan. Kroz regionalno partnerstvo između Nemačke i Zapadnog Balkana, finansijski ćemo podržati obnovljive izvore energije sa 1,5 milijardi evra do 2030. godine”, rekao je Šolc.
Takođe, najavio je dodatno finansiranje Regionalne kancelarije za saradnju mladih, kao i 73 miliona evra za novi projekat integracije Albanije u oblasti obnovljive energije.
Nemački kancelar je opisao Berlinski proces kao uspešnu priču i najavio održavanje narednog samita inicijative u Nemačkoj, u okviru desete godišnjice procesa.
Na pitanje o odnosima Kosova i Srbije, Šolc je rekao da postoji jasna odlučnost nemačke vlade, EU i SAD da reše sukob između Srbije i Kosova i otvore put ka svetloj budućnosti za obe zemlje, kao članice EU. Osudio je napad na kosovsku policiju 24. septembra i ocenio da je ovo bio “napad na institucije i ljude”.
“EU i Nemačka imaju jasan stav po ovom pitanju. Očekujemo rezultate istrage koju će sprovesti kosovske vlasti i bilo bi dobro da se srpske vlasti uključe u istu. Bilo bi korisno ukoliko se to realizuje”, rekao je Šolc.
Govoreći o budućnosti dijaloga, Šolc je dodao da je već postignuto nekoliko sporazuma između Kosova i Srbije, te da je njihova implementacija