BEOGRAD – Mere Vlade Srbije za pomoć privredi u okviru drugog paketa treba posmatrati kao međukorak kojim se održavaju rezultati postignuti prvim paketom. Kako nas očekuje teška jesen i porast nezaposlenosti, potrebne su mere usmerene na tačno određene sektore, podrška za nezaposlene i podsticaj za nova zapošljavanja, poručuju iz Centra za evropske politike (CEP) i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Vlada Srbije je 31. jula usvojila Zaključak o drugom paketu ekonomskih mera za pomoć privatnom sektoru u ublažavanju posledica koronavirusa (COVID-19) u vrednosti od 66 milijardi dinara ili oko 564 miliona evra.
Novi ciklus pomoći predviđa isplatu 60% minimalne zarade za mikro, mala i srednja preduzeća, kao i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa za jedan mesec. Ovom merom pomoći biće obuhvaćeno više od milion zaposlenih u oko 235 hiljada privrednih subjekata. Što se tiče velikih privrednih subjekata za njih je predviđen nastavak pomoći u visini od 50% minimalne zarade po zaposlenom koji su imali prekid radnog odnosa od najmanje 15 radnih dana u junu i julu 2020. godine.
Prema rečima ministra finansija Siniše Malog, novina ovog paketa je što se odnosi i na firme koje su osnovane u periodu od 15. marta do 20. jula 2020. godine, kojih ima oko 13.550, prema podacima Agencije za privredne registre. Prema Zaključku Vlade, za ovu kategoriju privrednih subjekata namenjena je jednokratna pomoć u visini 120% minimalne zarade koja će biti isplaćena u septembru.
Ono što je još važno istaći jeste da je uslov za korišćenje pomoći nesmanjivanje broja zaposlenih za više 10% od strane preduzeća koja su pomoć iskoristila, a u periodu od tri meseca od isplate poslednjeg direktnog davanja, što je do kraja 2020. godine. Uz navedeno, Narodna banka Srbije propisala i dodatni moratorijum kojim je omogućen još jedan zastoj u izmirenju obaveza po osnovu kredita, kreditnih proizvoda i lizinga, na dva meseca.
Precizne ekonomske mere čekaju analizu Ministarstva finansija
Međutim, iako su prvobitno iz Ministarstva finansija najavljene selektivne, odnosno mere usmerene na pogođene sektore privrede to se nije desilo, s obzirom na to da pomoć ne pravi razliku među privrednim subjektima po stepenu ugroženosti.
Ovakvu odluku Vlade da ipak ne donese mere specifične za određene sektore, saradnik u Centru za evropske politike (CEP) i koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za poglavlja 4 i 9, Marko Obradović je za European Western Balkans objasnio time da je Ministarstvu finansija potrebno vreme da uradi preciznu analizu, kao i da Vlada i Narodna skupština nisu do sada radili u punom kapacitetu, te da je to razlog zbog kojeg vidimo delimičnu „reprizu“ prvih mera, koje predstavljaju međukorak da se sačuva pozitivan efekat prvog paketa.
„Mišljenja smo da je istraživanje koje sprovodi Ministarstvo finansija, a sa ciljem da se sakupe svi relevantni podaci kako bi se za jesen pripremile precizne mere i direktno ublažile konkrentne posledice sa kojima se preduzeća suočavaju izuzetno važno i da će ono poslužiti kao osnova za targetirane mere, upućene sektorima na koje je najviše uticala ekonomska kriza izazvana COVID-19“, objasnio je Obradović.
Osvrnuvši se na prvi paket ekonomskih mera, on je ocenio da je ta pomoć uspostavila odnos poverenja između države i preduzeća, pa nije došlo do značajnog povećanja nezaposlenosti, a time ni do značajnog pada domaće tražnje, ocenivši da su dosadašnje mere ostvarile svoj cilj.
„Ukazali bismo da su skoro sve dosadašnje mere u potpunosti ostvarile svoj cilj, osim mere izdavanja korporativnih obveznica, pa stoga smatramo izuzetno važnim da se dodatna energija posveti sprečavanju da entiteti koji su povezani sa državom poput javnih i državnih preduzeća ili jedinica lokalne samouprave, postanu generatori nelikvidnosti i tako obesmisle i anuliraju sve dosadasnje napore drzave“, naveo je Obradović.
Teška jesen pred nama, biće potrebni podsticaji za nova zapošljavanja
S obzirom na to da pandemija koronavirusa traje duže nego što se očekivalo kada je donet prvi paket ekonomskih mera, Jelena Rančić, savetnica u Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i koordinatorka Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za Poglavlje 16, rekla je za European Western Balkans da se nažalost očekuje da na jesen stigne „prava“ ekonomska kriza, ovaj put uzrokovana padom tražnje.
„Prvi talas krize je došao kao posledica zdravstvene krize i šoka na strani ponude (poremećaji u lancu snabdevanja). Međutim očekivani pad tražnje kako za inostranim tako i za domaćim proizvodima i uslugama u drugoj polovini godine rezultiraće recesijom i padom BDP-a od oko 3% u ovoj godini“, navela je Rančić. Ona je dodala će se ovakva kretanja brzo odraziti i na kretanja na tržištu rada, odnosno na povećanje broja nezaposlenih i rada na crno.
„U prvom talasu krize hitnost donošenja mera je prevagnula nad selektivnošću. Kao što smo videli i na primerima velikog broja evropskih zemalja i zemalja u okruženju, ključna je bila brza reakcija fiskalne i monetarne politike, što se pokazalo opravdanim“, istakla je ona.
Govoreći o tome šta je potrebno da se dalje učini i kakav ekonomski odgovor spremiti na tešku jesen pred nama, s obzirom na to da pandemija neće otići uskoro kako smo se nadali, Rančić je rekla da bi novi paket ekonomskih mera trebalo usmeriti ka onim sektorima koji su, prema trenutno dostupnim pokazateljima, najviše pogođeni poput turizma, ugostiteljstva, transporta i zanatskih usluga.
„U tom smislu prioritet ekonomske politike treba da budu naknade za nezaposlene i obezbeđivanje sredstava za aktivne mere kojima bi se stimulisalo novo zapošljavanje. U cilju efikasnije i brže reakcije na krizu smatramo da je potrebno da država što hitnije izradi ‘plan kontinuiteta funkcionisanja’ svih organa u javnom sektoru (kako na republičkom tako i na lokalnom nivou), a isto važi i za privredna društva“, naglasila je Rančić i dodala da ne manje značajno, posebno u ovakvim uslovima, jeste uredno izmirenje svih dospelih obaveza od strane javnog sektora ka privredi.
„Oporavak neće biti lak i brz, ali ključno je da u novom talasu krize mere budu dobro odmerene i adekvatno usmerene. Poseban i vrlo važan segment mera treba da bude usmeren ka unapređenju zdravstvenog sistema i obezbeđenju efikasne zdravstvene zaštite svih pacijenata. Smatramo da je neophodno maksimalno optimizovati procedure i prebaciti najveći deo funkcionisanja javnog sektora na digitalni način, pošto se ispostavilo da je to i za privredu i za državu, a naročito za zdravstveni sistem sigurnije i efikasnije“, zaključila je Rančić.
Članak je napisan u okviru projekta „Pripremi se za učešće“ koji sprovode CEP, NALED i portal European Western Balkans, uz podršku Evropske komisije, sa fokusom na proučavanje ekonomskih pitanja u procesu pristupanja Srbije EU i aktivno uključivanje organizacija civilnog društva u pregovore o pristupanju u odabranim ekonomskim poglavljima.