BEOGRAD – Podrška građana Srbije pristupanju EU je najniža u regionu, na pitanje kada će Srbija postati članica EU najviši broj ispitanika je odgovorilo da neće nikad, a više od polovine ispitanika se o političkim pitanjima informiše preko javnog servisa, neki su od najznačajnijih rezultata istraživanja javnog mnjenja objavljenih u publikaciji Evropskog fonda za Balkan.
Evropski fond za Balkan je objavio publikaciju “Zapadni Balkan u vreme pandemije – istraživanje javnog mnjenja”, u kome su navedeni rezultati istraživanja koje je sprovedeno tokom jeseni 2020. godine u svih šest država Zapadnog Balkana, a tiče se tema kao što su EU integracije, izbori, građanske inicijative, teorije zavere i upotreba interneta.
Rezultati istraživanja javnog mnjenja koji se odnose na pitanja EU integracija u Srbiji su pokazali da 64.1% građana Srbije podržava pristupanje svoje države Evropskoj uniji, što je najniži rezultat u celom regionu. Međutim, na pitanje o tome kada građani procenjuju da će njihova država pristupiti Evropskoj uniji, najviše građana Srbije (32.7%) je reklo nikad, dok 28.4% građana smatra da će se to desiti u narednih deset godina.
Kada je u pitanju percepcija građana Srbije o uticaju Evropske unije na ekonomske reforme i reforme koje se tiču demokratizacije u Srbiji, najveći procenat građana (37.6%) je reklo da EU ima donekle pozitivan uticaj na ekonomske reforme, dok je 33.1% građana izjavilo da EU ima donekle negativan uticaj na proces demokratizacije u Srbiji.
Više od polovine ispitanika (55.7%) je reklo da se o temama koje se tiču politike u Srbiji informišu pre svega preko javnog servisa, a 44.1% njih je izjavilo da se za informisanje o politici oslanja i na druge popularne TV stanice.
Od ukupno 1010 građana koji su učestvovali u anketama, 79% je izjavilo da redovno učestvuje u izborima, a među onima koji su rekli da ne glasaju redovno, najveći broj ljudi je reklo da je to zato što veruju da su rezultati izbora unapred određeni i da su izbori neregularni, kao i da je to zato što nemaju za koga da glasaju.
Istraživanje javnog mnjenja je pokazalo da čak tri četvrtine građana koji su anketirani na Zapadnom Balkanu veruju u jednu od pet teorija zavere koje se tiču pandemije COVID-19, što je znatno više od ljudi u ostalim delovima Evrope.
Kako navodi Tena Prelec, saradnica na Odseku za politiku i međunarodne odnose Univerziteta Oksford i članica Savetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG), obrazovanje, starost, pol i podela na urbanu i ruralnu sredinu nemaju nikakav uticaj na to koliko ljudi veruju u teorije zavere.
“Geopolitika i geopolitički narativi igraju određenu ulogu. Videli smo da ispitanici srpskog porekla iz Srbije i Srbi iz drugih država Zapdnog Balkana preferiraju Kinu više od drugih ispitanika”, objasnila je Prelec.
Prema rezultatima istraživanja koja se odnose na Srbiju, polovina ispitanika (50.5%) je reklo da donekle ili u velikoj meri veruju u to da je farmaceutska industrija povezana sa širenjem koronavirusa. Sa druge strane, 58.2% ispitanika su rekli da ne veruju da postoji veza između 5G tehnologije i koronavirusa, a gotovo polovina njih (49.8%) je izjavilo da ne veruje u teoriju da Bil Gejts koristi pandemiju koronavirusa da u vakcinu ubaci mikročip za praćenje ljudi.
Dimitar Bečev, saradnik u Centru Atlantskog saveta za Evroaziju i član BiEPAG-a je izjavio da su rezultati dela izveštaja koji se odnosi na teorije zavere pokazali da dezinformisanje dolazi spolja, ali da je neophodno da obratimo pažnju na domaće aktere.
“Popularni mediji na Zapadnom Balkanu su skloni teorijama zavere. Pogledajte, na primer, naslovne strane tabloida u Srbiji gde se govori o tome da Albanci žele da stvore Veliku Albaniju, ili da se Hrvati naoružavaju kako bi napali Srbiju. Ovakva kultura dezinformacije je podložna primanju i širenju teorija zavere”, rekao je Bečev.